Zašto Hrvatska još uvijek ne uspijeva “prodati” svoje otoke?

Četvrtak, 27.08.2015.

Tko zna što je ‘Hrvatski otočki proizvod? Malo tko do nitko. Ništa čudno. Program koji je trebao brendirati hrvatsko otočje, poduzetnički ga podmazati i zadržati populaciju koja će biti mlađa od 60 godina, ostao je u sapunici lijepih namjera domaće politike, piše Deutsche Welle.

Bez podrške Ministarstva

Inicijativa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije imala je za cilj okupiti sve otočke poduzetnike koji se bave drevnim zanatima, autohtonim poljoprivrednim kulturama ili kreativnim iskorištavanjem otočkih potencijala te podržati otočke proizvode od početne ideje do izlaska na tržište. Maslinova i eterična ulja, sirevi, hobotnice, slastice, prirodna kozmetika. Hrvatski otočki proizvod postoji kao certifikat i kao sajam koji se ciklički održava jednom godišnje, ali, kako kaže Ivan Nimac, predsjednik otočnog poslovnog klastera, sve je ostalo na riječima načelne podrške Ministarstva.

“Svake godine registrira se pedesetak novih proizvođača i organiziramo se amaterski, uz pomoć županija. Vrh nam je Ministarstvo regionalnog razvoja. Zadnje tri, četiri godine su to pustili po tipu ‘snalazite se’. Svake godine dodjele neka sredstva i ništa dalje. Na početku smo dobili i prostor u centru Zagreba na kojem piše ‘Hrvatski otočki proizvod’, ali još uvijek stoji prazan pod ključem. Da ne bi bilo da se svaki otočki poduzetnik mora snalaziti na svoj način, organizirali smo poslovni klaster kao ispruženu ruku prema ministarstvu”, kaže Ivan koji je kroz zadrugu Faust Vrančić revolucionirao otok Prvić.

Ostatak vijesti pročitajte na portalu net.hr